Prijedlog strateških pravaca u Hrvatskoj zahtijeva kvalitetnu studiju, stoga ćemo definirati samo dio pravaca razvoja:

POLJOPRIVREDA – STOČARSTVO – VRLO VAŽAN STRATEŠKI PRAVAC.

Dobra poljostrategija, riješeno tržište poljoprivrednih proizvoda, sustav cijena, kapital i njegova cijena, porezna politika, veličina gazdinstva i menadžmenta. Ostvarenjai kvalitetnijih ulaganja u stočarstvu.

PREHRAMBENA INDUSTRIJA

Uvažava obiteljsko gospodarstvo i malu privredu te postojeću prehrambenu industriju. Hrvatska je po osnovnim kriterijima u posljednje vrijeme na 5. mjestu u odnosu na deset zemalja koje prve ulaze u Europsku uniju. Zašto je to važno? Konkurentna je na tržištu, a tu su naše šanse i tu možemo mnogo učiniti ( «Podravka», «Kraš», «Lura», «Agrokor» i dr.)

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

Turizam i ugostiteljstvo moraju predstavljati veliko tržište za hrvatsku privredu, ali turizam nikako ne može postati neovisan čimbenik jer se uz njega treba razvijati promet, servisi, zdrava hrana, brodogradnja i drugo.

PROMETOVANJE – CESTE

Hitno se moraju riješiti osnovni pravci prometovanja na cestama, željeznici, avioprometu i vodama. Angažman se treba osigurati na temeljnim pravcima, jer je Hrvatska tranzitna zemlja i to od juga prema srednjoj i ostaloj Europi.

TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI

Poslovi i mogućnosti u ovoj djelatnosti su neslućene – znanost mora dati zamah razvoju.

KEMIJSKO FARMACEUTSKA INDUSTRIJA

(«Pliva», «Belupo» – najsigurniji razvoj)

TEHNOLOŠKE TVRTKE

Tehnološke tvrtke («Siemens», «Ericsson») iako su u stranom vlasništvu nemaju ravnog takmaca u regiji.

GRAĐEVINARSTVO

Građevinarstvo je vrlo važna strateška komponenta budući Hrvatska ima gotovo sve sirovine za razvoj građevinske industrije.

Zašto nabrajamo ove djelatnosti? Zato što su već sada hrvatske kompanije poželjan i konkurentan partner u tim djelatnostima. Koje su to zemlje:

• najčešće BIH, Slovenija, Mađarska – čini se da je u tim zemljama najlakše nuditi i plasirati naše proizvode
• zatim slijedi: Njemačka, Poljska, Češka i Slovačka; u ovim zemljama su velike šanse, ali teže ide. Tu se najčešće prepoznaje naše ime po turizmu.
• Turizam kao uslužna djelatnost ima obostrani interes: u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj i dr.
• Mogućnosti izvoza se ostvaruju u: Srbiji, Makedoniji, Albaniji, Bugarskoj i Rumuniji.

STRATEGIJA IZVOZA

Hrvatska je mala zemlja s veoma ograničenim tržištem i resursima. Upravo zato svaki porast proizvodnje nužno povlači rast, kako izvoza, tako i uvoza. Najmanju zavisnost o uvozu pokazuju upravo uslužne djelatnosti.

U izvoz je teško ići sam. Treba ići partnerski, ne osvajački. U poslovanju nema pobjede, riječ je o ostvarivanju profita i zadovoljstvu potrošača. Mora se uključiti u akciju i gospodarska diplomacija koja sada ne radi. Izvoz treba najprije rasti u profit. Što se tiče dalje budućnosti i raspodjele snaga na tržištima, za nas je to dugoročno Europska Unija. U kratkoročnim planovima treba se kretati malim koracima i osvajati najprije tržite regije.

ULAGANJA – IZVOZNA EKSPANZIJA

Budući nemamo dobru obrazovnu strukturu, ulaganje se mora povećavati u:

• znanje – znanost,
• tehnologiju i tehnologe.

Moraju se stvoriti uvjeti za poticanje investicija; ulaganje u Hrvatsku je stalo, posebno u nove proizvodnje i nove tvornice. Također nemamo razvijenu infrastrukturu na čemu treba povećavati akcije i angažman.

Kada tržišna utakmica postane potpuno fer, a sada to nije jer Hrvatska ima niz loših okolnosti koje nas pritišću, tada mi demokršćani možemo govoriti o boljem životu.

MAKROEKONOMSKA SIGURNOST

U makroekonomskom okruženju očekujemo nastavak monetarne stabilnosti, niske inflacije (oko 3,5 %), i umjerenih oscilacija tečaja. Postoje znakovi da se stupanj vanjske neravnoteže povećava, naročito ako se promatraju tokovi roba.

Tokovi usluga (priljev od turizma i transporta, transferi iz inozemstva) za sada u velikoj mjeri pokrivanju manjak u razmjeni roba, ali se time povećavaju rizici.

Fiskalna ravnoteža se slabo smanjuje i ovo područje postaje problematičan dio makroekonomskog okruženja. Ostaje nam hitno raditi na planu smanjivanja fiskalnog deficita na svim razinama državne vlasti.

MONETARNA SIGURNOST

Potrebno je povećati transparentnost fiskalnih učinaka rada dvaju državnih cestovnih poduzeća. To se posebno odnosi na jamstva, koje daje središnja država, za podignute kredite i plan otplate preuzetih kredita.

Više saznanja o fiskusu lokalnih jedinica uprave i samouprave pomoglo bi u vođenju fiskalne politike. Postajemo prezadužena zemlja, a to je vrlo, vrlo opasno (čak preko 15 mlr.dolara).

DRŽAVA I GOSPODARSTVO

Mi demokršćani se borimo da država u tržišnoj utakmici ne smije sebi uzimati ovlasti. Ona nema takav legitimitet. Vlada treba kreirati politiku; o svemu ostalom trebaju odlučivati tvrtke same i njihovi vlasnici. Posebno kada govorimo o državi gdje je država vlasnik pola tvrtke.

U privatnim tvrtkama trošak poslovanja snose vlasnici a u državnim porezni obveznici.

Demokršćani smatraju da vladi treba biti prioritet privatizacija, ali poštena, privatni kapital će se pobrinuti za uspješnost tvrtki. Država je danas najveći vlasnik i vlasnik najvećih tvrtki. To je opasno. Država ne može biti dobar gospodar. Državne firme su neefikasne, gomilaju gubitke, teške stotine milijuna kuna, ne moderniziraju se.

ETIČKI KODEKS

Uvesti etički kodeks i ponašanje u poslovanju. Preventiva podrazumijeva uvođenje pravilnika koji se naziva ˝Etički kodeks˝. Takav pravilnik donosi svaka tvrtka ili organizacija u industriji, trgovini, bankarstvu, administraciji, zdravstvu, školstvu, vojsci i dr. U kodeksu se jasno mora navesti što se smije a što ne, jer su u njemu uređeni svi odnosi.

Etički kodeks pomaže svakom pojedincu da radi i posluje u strogoj suglasnosti sa slovom i duhom zakona i opredjeljenjem za visoke standarde poslovanja i osobne etike (etokracija).

Bez etičkog ponašanja u poslovanju nije moguće ostvariti značajni gospodarski napredak.