UGROŽENE TRADICIONALNE VRIJEDNOSTI

Sve dublja gospodarska kriza danas se raspoznaje kao teška socijalna kriza. Ugrožena je kultura međuljudskog povjerenja, ugrožen je pošteni rad, ugrožena je pravedna plaća, ugrožene su vrijednosti nacionalnog identiteta, ugrožene su i vrijednosti kršćanskog morala.

Najugroženije skupine su mladi i umirovljenici. Neophodno je i oblikovati i specifične odgovore za svaku od spomenutih skupina, sukladno s njihovim posebnostima i potrebama.

PUNA ZAPOSLENOST

Mora se zaustaviti dramatičan porast nezaposlenosti i moraju se otvarati nova radna mjesta. Pri rješavanju problema zapošljavanja također se mora voditi računa u kojeme pravcu ide gospodarska strategija. Gospodarska strategija ne smije dovoditi do takvog gospodarskog rasta i konjukture pri kojima se istodobno i nebi vodila briga i obaveza o otvaranju radnih mjesta.

Znači, treba izbjeći neuspješnu politiku zapošljavanja, uspješnom privredom i razvojem Hrvatske i s ozbiljnim zapošljavanjem.

Uz otvaranje novih radnih mjesta, koje bi trebalo otvoriti najmanje oko 50.000 godišnje, ali ne pod uvjetima koje diktira globalizirajući kapital, tj. s niskim nadnicama od kojih se nemože živjeti.

Zarade od kojih se nemože živjeti, znače siromaštvo, i to nisu stvarna radna mjesta.

RAD

Rad je osnovno čovjekovo pravo, dužnost i dobro. No, rad nije samo «korisno dobro» ili nešto u čemu možemo «uživati», nego je i «dostojno dobro», tj. dobro koje odgovara dostojanstvu čovjeka, dobro koje izražava to dostojanstvo i uvećava ga.

Rad je znači čovjekovo dobro – dobro njegova čovještva – jer radom čovjek ne samo preobražava prirodu prilagođavajući je vlastitim potrebama nego se i sam ostvaruje kao čovjek, pa čak u nekom smislu, postaje i «višim čovjekom» (Papa Ivan Pavao II – Laborum ecxrcens, str. 30).

ZAPOSLENJE

Zaposlenje je temeljni problem prava radnika. Riječ je o pitanju kako imati posao ili drugačije rečeno, o problemu prikladnog zaposlenja za sve one subjekte koji su sposobni za rad. Suprotnost pravednoj i korektnoj situaciji na tom području jest nezaposlenost, tj. manjak radnih mjesta za subjekte koji su sposobni za rad.

Zadaća poslodavca jest da djeluje protiv nezaposlenosti koja je uvijek zlo, a kad dosegne određene dimenzije postaje prava društvena nevolja.

Naročito je bolan problem kad nezaposlenost pogađa prvenstveno mlade koji, pošto su se pripremili odgovarajućom kulturnom, tehničkom i profesionalnom formacijom, ne uspjevaju naći zaposlenje.

PRAVO NA RAD I PLAĆU

Svaki radnik koji obavlja posao, odnosno bilo kakav posao savjesno i pošteno, bez obzira na složenost posla, ima pravo na plaću za puno radno vrijeme, kojom treba zajedno s dječjim doplacima i obiteljskim dodatkom osigurati odgovarajući način života sebi i svojim članovima obitelji.

Radnici imaju pravo tražiti isplatu poštenih plaća od vlasnika i poslodavaca.

Potpuna liberalizacija tržišta rada u maloj zemlji kao što je Hrvatska loše se odražava na položaj žena, a posebno na položaj trudnica i mladih majki. Sadašnji zakon o radu nudi krajnje liberalna rješenja i ide u prilog poslodavcima a na štetu radnicima koji nemaju mogućnosti socijalne zaštite kao u razvijenim demokratskim zemljama.

SINDIKATI

Radnici imaju pravo udruživanja prema svojim potrebama te pri tome traže sebi najadekvatnije sindikalne partnere za postizanje poštenih gospodarskih ciljeva.

Ulogu sindikata smatramo zbog toga kako bi branili i ostvarivali svoja prava iz rada.

Naglašavamo da su radnici, ujedinjeni u sindikat, suodgovorni za poduzeće i njegovo poslovanje.

Djelovanje sindikata ne smije se temeljiti na klasnoj borbi poslodavaca, države i posloprimca nego na poštenoj suradnji, solidarnosti i dogovaranju za dobro radnika i rada, ovisno o vrsti sindikata.

Sindikat ne smije biti eksponent klasne borbe, niti odraz «klasne» strukture društva. On je eksponent borbe za društvenu pravdu, za opravdane zahtijeve radnika već prema pojedinim profesijama.

Tu «borbu» treba shavtiti kao normalnu zauzetost «ZA» pravedno dobro; u ovom slučaju za dobro koje odgovara potrebama i zaslugama radnika udruženih prema njihovim profesijama; ali to nije «BORBA PROTIV» drugih.

MLADI

Podaci pokazuju da je to skupina iz koje potječe najveći broj novoiseljenih iz Hrvatske u razvijene zemlje. S druge strane, ta je skupina u prosjeku najobrazovanija i zbog toga je ključna za razvoj društva i modernizaciju zemlje.

Zato je neophodno donijeti takve mjere i poticaje koji bi mladima zajamčili životnu i profesionalnu perspektivu i time ih naveli da ostanu u zemlji, npr. davanjem (ne)povratnih poslovnih kredita, formiranjem s istraživačkim fondovima.

To zahtijeva i drugačije postavljanje razvojnih akcenata: znanje, a prije svega informatika i telekomunikacije, moraju dobiti apsolutni prioritet, jednako kao i najmodernija tehnologija.

Šansa mladih je u obrazovanju. O orijentaciji mladih izradili smo studiju u kojoj zahtijevamo novu kulturu učenja i obrazovanja. Obrazovanje je «srce moderne socijalne politike i gradnja budućnosti».

Obrazovanje mladih vidimo kroz:

ŠKOLE :

- učeničke razmjene sa zemljama

- poznavanje stranih jezika

- nove medije

- internet i dr.

- informatička zanimanja

- vrijeme učenja

- mladi i perspektiva

SVEUČILIŠTA : – mladi profesori – prednosti u izboru zanimanja

POLJOPRIVREDA

STAŽ I PROBNI ROK

RAVNOPRAVNOST – MLADIH I OKOLINE

ANGAŽMAN I ZALAGANJE

ŠPORT

UČESTOVANJE U JAVNOM ŽIVOTU

INTERNET I MLADI

SOCIJALNI KONTAKTI

POTROŠNJA

VJERA

OBITELJ

OBITELJ

Brak i obitelj su dobra koja treba njegovati, a ne poticati rastave i slične prebleme dezorijentacije. Hrvatska je pred demografskim slomom, a bračni drugovi izjašnjavaju se da je vjera za njih na 10. mjestu. Osjeća se velika kriza vrijednosti u obitelji. Postavlja se pitanje «ima li brak i obitelj budućnosti». Stabilnost obitelji jedino se može ostvariti gajenjem međusobnih odnosa i uzajamnoj ljubavi supružnika. Bračna ljubav spada u same ciljeve braka, dok se plodnost shvaća kao karakteristika braka.

- 4 zadaće u obitelji:

1.) stvaranje istinske zajednice osoba

2.) služenje životu preko čina rađanja – odluka o donošenju života mora biti moralan čin, koju treba je donijeti svjesno, slobodno i odgovorno,

3.) sudjelovanje na dobrobit razvoja društva

4.) sudjelovanje u životu i poslanju Crkve.

UMIROVLJENICI

U nas je umirovljenička skupina relativno mlada i zato sposobna za brojne profesionalne i socijalne oblike mobilizacije. Zbog toga se njihov problem nesmije svesti samo na to da im se vrati dug, što država mora učiniti, a zašto već sada postoje prihvaljivi i ostvarivi modeli, nego i na stvaranje uvjeta za njihovo uključivanje u razvojne procese i zadaće društva.

SOCIJALNI PROGRAM

Pretpostavka za rješavanje svih ovih problema je uspješan i socijalno izbalansiran gospodarski razvoj. No za to je potrebno vrijeme, pa je u ovom prijelaznom periodu potrebno donijeti takav socijalni program koji bi omogućio dostojanstven život.

Temeljni princip takvog programa mogao bi biti IZRAČUN NOVČANOG MINIMUMA potrebnog za preživljavanje pojedinaca i obitelji.

On bi morao biti i osnova za minimalnu mirovinu, socijalne dodatke, socijalnu skrb i dječji doplatak. Rješavanje svih tih gospodarsko socijalnih pitanja mora se temeljiti na strategiji razvoja koja će biti primjerena hrvatskim potrebama i specifičnostima i koja će u obliku sveobuhvatnog gospodarskog programa biti praktična i provediva. Ona mora voditi računa o prednostima zemlje, dakle o onim područjima (regije) u kojima Hrvatska može biti uspješna.

Pri tome država ne smije upravljati, ali mora usklađivati, usmjeravati i stimulirati gospodarski razvoj.