I./ NACIONALNI CILJEVI I INTERESI

1.) Afirmacija i obogaćivanje temeljnih vrijednosti, a one su:

- poštivanje hrvatske slobode i samostalnosti

- stabilnost hrvatske demokracije

- miran suživot građana

- opće blagostanje i socijalna sigurnost

- jedinstvena i cjelovita država

2.) Razvitak moderne Hrvatske s:

- profitabilnim uspješnim gospodarstvom

- prihvatljivom ekologijom

- bogatim socijalno-pravednim društvom

3.) Zaštita, promicanje i obogaćivanje nacionalnog i kulturnog identiteta.

4.) Zaštita dostojanstva, moralno-etičke vrijednosti, životne perspektive i kvalitete života pojedinca i obitelji.

II./ TEMELJNI CILJEVI U KOJIMA DOLAZE DO IZRAŽAJA DEMOKRŠĆANSKE VREDNOTE I NAČELA

- odgoj i skrbništvo,

- zaštita mladeži od štetnih sadržaja (alkohol, droga, pornografija, kriminal),

- zaštita i pomoć nemoćnima (invalidi, bolesni, stari, bespoleni, zlostavljani, oni koji nisu stambeno situirani i sl.),

- život od rada i vlasništva,

- čestit i pošten rad državne uprave, sudstva i politike,

- borba protiv svih oblika društvene patologije (kriminala, korupcije, nepravednog bogaćenja i sl.),

- sloboda govora, tiska, udruživanja,

- pravna i socijalna sigurnost,

- radna, pravna i društvena ravnopravnost spolova,

- zaštita potrošača,

- protiv nasilja, nacionalne, vjerske i ideološke netrpeljivosti,

- briga za opće blagostanje društva.

III./ TEMELJNI CILJEVI RAZVITKA:

UZ KONCEPT RAZVOJA

Ideja naše strategije razvoja je ponajprije zaustaviti odljev mladih intelektualaca i okrenuti situaciju u obrnutom smjeru. To znači prepoznati kvalitetu života u jednom mediteransko-srednjoeuropskom prostoru: opuštenost, zdravu hranu, prožetost sigurnošću, okruženost prirodnim ljepotama. Dodajmo strategiji razvoja poticajne uvjete za investicije i poboljšajmo infrastrukturu i možemo postati zemlja izuzetno ugodna za rad i život.

PROIZVODNJA HRANE

Temeljna postavka – hrana mora ljude nahraniti i održati ih zdravima. Ljudi još ne shvaćaju da je zdravlje povezano s navikama hranjenja. Zdrava hrana ipak može spriječiti mnoge bolesti. Zdrava hrana je budućnost zdravog svijeta.

Poljoprivreda treba hraniti populaciju koja je u povećanju i to na površini koja se smanjuje.

Za preokret zemlje iz koje su mnogi, koji su to mogli, bježali na rad u inozemstvo, treba krenuti iz mraka pesimizma, siromaštva, u razvoj poljoprivrede i proizvodnju hrane. Tako su to činili Nijemci-Bavarska i Irci; koji su od poljoprivredne zemlje postali industrijska i gospodarska čuda.

Ključ uspjeha je bio ulaganje u obrazovanje i ulaganje u proizvodnju.

PROIZVODNJA ZDRAVE HRANE

Hrvatska nema dovoljno hrane za potrebe svoga turizma i zato uvozi hranu. Hrvatska bi trebala ograničiti uvoz genetski manipulirane (modificirane) hrane i zagađene hrane. Zato je poželjna preorijentacija na isključivo zdravu hranu. To predmnijeva institute koji će proizvoditi i kontrolirati proizvodnju zdrave hrane, te institucije koje će pratiti i garantirati ponudu zdrave hrane.

Poznato je da u Hrvatskoj ima oko 400.000 obiteljskih poljoprivrednih domaćinstava, a ako pomnožimo to sa 4 člana obitelji dobijemo da direktno od poljoprivrede živi oko 1.600.000 ljudi. Njima treba osigurati uvjete i zapošljavanje, pravnu sigurnost, zemljište koje odgovara ekonomiji, udruživanje, tržište, hladnjače i drugo. Ovdje se najbrže može vidjeti ulaganje i bolji život.

PREHRAMBENA INDUSTRIJA

Prehrambena industrija uspijeva u neprofitnim i neisplativim okolnostima postizati dobre pa čak i odlične pa i vrhunske rezultate u svjetskim razmjerima (˝Podravka˝, ˝Marikultura˝, ˝SMS˝, ˝Gavrilović˝i mnogi drugi). To znači i svjedoči, da u našoj zemlji postoji čitav niz sposobnih i uspješnih ljudi i čitav niz konkurentnih i modernih tvrtki koje već i danas posluju na svjetskoj razini. Iza kojih stoje egzaktni, vrlo respektabilni rezultati. Te tvrtk u svojim branšama postaju ozbiljni faktori, a također to isto postaju i na globalnom tržištu.

RAZVOJ TURIZMA

U razvoju turizma moramo se orijentirati ne samo na morski već i na seoski (kontinentalni) turizam. Umrežavati ponudu, uvezivati proizvodnju i potrošnju. Treba osigurati prijelaz s masovnog turizma na ponudu kvalitetnih raznolikosti. Tržište s velikih hotela prebaciti na malo poduzetništvo, a sezonu na cijelu godinu. Turizam mora imati vrhunske ljude posebno za zdravstveni turizam, eko turizam, zimski turizam i dr.

Tu se također može zaposliti veliki broj ljudi.

ZNANJE ZA RAZVOJ

Temeljni cilj sveučilišne modernizacije: udvostručiti i utrostručiti broj ljudi s VSS u što kraćem roku, kako bismo imali stručnjake i gospodarstvo zasnovano na industrijskom znanju.

Znanost, nažalost u Hrvatskoj nije dovoljno cijenjena. Imamo masu fakulteta ali treba ponajprije stvoriti fundamentalne odjele i treba ih integrirati po raznim strukama.

ŠTA PORUČITI ŠIROJ JAVNOSTI? (ili vlasti)

Tehnologija je stvarna gospodarska snaga, te Hrvatska mora ulagati u:

1.) TEHNOLOŠKU ZNANOST

2.) TEHNIČKU INTELIGENCIJU I RAZVITAK

Sve ovo što se činiloda je učinjeno od 1992.-2003. godine je presporo i premalo, i zato se mora učiniti ono što bi učinilo svako MODERNO POSLOVODSTVO koje je suočeno s krizom ovakvih razmjera, tj. mora formirati ˝Task force˝ ili skup stručnjaka sposoban za hitno i učinkovito rješavanje zadataka (angažirati 500 najperspektivnijih). To tijelo mora biti sastavljeno od vrlo kvalitetnih i kompetentnih ljudi:

- gospodarstvenika

- znanstvenika

- istraživača

- inženjera

- menadžera

- bankara

Mogli bi se nazvati npr. ˝USTANOVA ZA GOSPODARSKI RAZVITAK˝(UGR)

Mladi ljudi moraju u svijet za znanjem, profesori moraju u svijet. Kada se vrate, u te mlade ljude treba vjerovati, jer ako im se ne vjeruje oni odlaze i ostaju vani. Vani, znajmo, dobiju vrhunska znanja.

Mogućnosti za razvoj različitih djelatnosti ima ponajprije u slijedećim granama:

RAZVITAK TELEKOMUNIKACIJA I INFORMATIZACIJA

Razvitak telekomunikacija i informatizacija Hrvatske ˝samo je˝ posebni lik funkcionalne i tehničke integracije. Hrvatska ima relativno dobru informatički obrazovanu populaciju i ne zaostaje po broju kompjutora. Rastući broj informacija mijenja ljude u ritmu sve brže i brže na World Wide Web. Ovdje znanje pozna ubrzani rast.

Prioriteti umrežavanja Hrvatske:

· ulagati u razvoj telekomunikacija, razvijati u ove komunikacijske forme i podržavati nove rubrike i sektore primjene (primjerice Internet bankarstva itd.),

· povećati broj internet priključaka sa sadašnjih 5 na barem 30 na 100 stanovnika,

· postići odnos: 1 internet priključak u svakom domaćinstvu,

· homogenizirati Hrvatsku u jednoj telefonskoj pozivnoj zoni,

· poticati posebne oblike specijalističke naobrazbe.

RAZVOJ DJELATNOSTI GDJE SMO KONKURENTNI

Hrvatska je po osnovnim kriterijima za konkurentnost u posljednje vrijeme na petom mjestu u odnosu na deset zemalja koje prve ulaze u Europsku Uniju.

Hrvatska je konkurentna u :

· TURIZMU

· TELEKOMUNIKACIJSKOM SEKTORU

· IMAMO NAJLJEPŠU OBALU

· IMAMO NEKOLIKO VODEĆIH TVRTKI U REGIJI:

Farmaceutsko-kemijsku industriju

Prehrambenu industriju

Drvnu industriju

Tehnološke tvrtke poput ˝SIEMENSA˝ili ˝ERICSSONA˝ iako su u stranom vlasništvu, nemaju ravnog takmaca u regiji, a to je i elektrometalna industrija.

· PROMETOVANJE

Izgradnja i održavanje prometnih mreža, pretpostavka je funkcionalne i tehničke integracije Hrvatske, kao infrastrukturne zajednice. Bez prometnica nema kretanja roba i usluga; nema uvezanog tržišta. Tehnička integracija pretpostavka je i oblikovanja modernog i kulturnog identiteta.

Prioriteti su:

CESTOVNI PROMET – integracija u glavne europske koridore

- izgradnja nacionalnih prometnica

MODERNIZACIJA ŽELJEZNICA I ŽELJEZNIČKI PROMET

RAZVITAK MREŽE ZRAČNIH LUKA (posebno za malu avijaciju)

MODERNIZACIJA MREŽE POMORSKIH LUKA I MARINA TE POMORSKOG PRIJEVOZA

MODERNZACIJA RIJEČNIH PLOVNIH PUTOVA

Na kraju Hrvatskoj je potrebna nova industrijska struktura koja se temelji na kontinuiranom istraživanju i ˝industriji znanja˝. Glavni su njezini proizvodi ˝pamet˝ i ˝pametni materijali˝.

Prioriteti su:

· Potaknuti stvaranje ˝novih saveza˝ između znanosti, industrije, poduzetništva i banaka,

· Ubrzati stvaranje novih likova Hrvatske i industrijske i tehničke izvrsnosti,

· Modernizirati postojeće sektore s industrijskim potencijalom sposobnim za oblikovanje nove industrijske izvrsnosti,

· Primjerenom lokalnom i nacionalnom politikom ubrzati oblikovanje ˝inkubatorskih zona˝gdje bi poduzeća/nositelji nove industrijske strukture imala potrebne polazne uvjete.

Odrednice nove industrijske strukture zasnivaju se na znanju i kulturi i reproduciranju temeljne i nacionalne i kulturne vrijednosti.